Teške kritike Hrvatskoj za (ne)gospodarenje otpadom

[ TEŠKE KRITIKE HRVATSKOJ ZA GOSPODARENJE OTPADOM, ČAK 77% ODLAŽEMO U ZEMLJU  ]

Tragikomična je situacija s gospodarenjem otpadom u Hrvatskoj. Mi niti naš novi plan ne započnemo raditi, a EU nam opali plesku i kaže da je to već staro.  Hrvatska je dobila još jednu plesku uz 16 preporuka za poboljšanje trenutnog, nikakvog gospodarenja otpadom, i nitko ne piše o istima. Pri tome posebno teška kritika ide Lećevici i sličnim postrojenjima, a odnosi se na korištenje sredstava fondova na zastarjele stvari tj. obradu preostalog otpada, umjesto da se snažno investira u primarno razdvajanje. Posebno ako se zna da od 1.1.2027. mehaničko-biološki obrađen otpad neće ubrajati u reciklirani.

Dakle, potrebno je novce preusmjeriti u primarno razdvajanje, prikupljanje od vrata do vrata, modernu kompostanu i sortirnicu, više reciklažnih dvorišta i postrojenja za ponovnu oporabu (popravak i prodaja …).

Nažalost, politički smo uškopljeni u nekim megalomanskim betonskim zdanjima i staromodnoj tehnologiji kakav je trenutni plan za Lećevicu. Srljamo u ogromne buduće troškove, a politika srlja užurbano u planove i natječaje jer im vremena nestaje. Čak i ovakva Lećevica ne može biti gotova prije 2024. godine, a tada ćemo je dobiti zastarjelu. Da ne govorim koliko novac će biti bačeno na skupo plaćene planove koji sutra neće više vrijediti.

Radi se o ogromnoj lovi (samo Lećevica 600.000.000 kuna) koju je netko odlučio utući baš u velike mehaničko-biološke centre. Mediji očito ne žele detaljno sve istražiti. Kako su ovi dokumenti na engleskom jeziku, odlučio sam ih prevesti pa da bar na ovaj način ljudi saznaju što se stvarno događa …

A stanje u Splitu je tragikomično. Na kotarsku tajnicu se prebacuje odgovornost za zelene otoke. Kao da se nalazimo u nekoj epizodi Malog mista.

Sakupljanje od vrata do vrata, 0 od 1
Zeleni otoci, 40 od 360
Reciklažna dvorišta, 1 od 7
Sortirnica, 0 od 1
Oporaba otpada za ponovno korištenje, 0 od 1
Kompostana, 0 od 1
Pretovarna stanica, 0 od 1
Lećevica, zastarjela prije nego se i počela graditi, 0 od 1

Izvještaj Europske komisije pokazuje da smo najgori uz Maltu:

http://ec.europa.eu/…/waste_legislation_implementation_repo…

“According to the reported data, in 2015, half of Member States had already met the 35 % target for 2016. Croatia missed its 75 target which was due in 2013. Cyprus, the Czech Republic, Greece, Latvia and Slovakia missed the 50 % target, also due in 2013.”

http://ec.europa.eu/environme…/…/early_warning_report_HR.pdf
ec.europa.eu/environment/waste/…/early_warning_report_HR.pdf

PREGLED POSLJEDNIH AKTIVNOSTI ZA POBOLJŠANJE UČINKA
Izvješća
1) Sustavne revizije tvrtki koje daju podatke o količini ambalaže. Usklađivanje razlika između skupa podataka o komunalnom otpadu i ambalažnom otpadu.
2) Bolje praćenje količina odlagališta otpada na odlagalištima koja su još uvijek bez vaganja.
3) Statistički reprezentativna analiza komunalnog otpada.
Proširena odgovornost proizvođača
4) Poboljšanja funkcioniranja EPR-a bilo:
– detaljno navodeći minimalnu razinu usluge prikupljanja (točka 6.) koji su proizvođači dužni platiti jedinicama lokalne samouprave, tako da postoji fokus o uslugama prikupljanja kvalitete, uključujući kolekciju od vrata do vrata gdje god je to prikladno;
ili
– restrukturiranje postojećeg pristupa tako što će proizvođači postaviti vlastitu udrugu koja će biti zadužena za prikupljanje naknada od proizvođača i distribuirati ih jedinici lokalne samouprave, istodobno pazeći da naknada nisu više od neophodnih usluga.
5) U obje opcije iznesene u točki 4, povećava se naknada koju plaćaju proizvođači u svrhu pokrivanja svih troškove naplate usluge.
Odvojeno prikupljanje
6) Razvijanje viših standarda sakupljanja lokalne jedinice kako bi se osigurala visoka razina recikliranja, naglašavajući prikupljanje od vrata do vrata i osiguranje bržeg širenja usluge od vrata do vrata kroz cijelu Hrvatsku.
Uredba i poticaji lokalnim vlastima
7) Razmatranje revizije novčanih kazni za jedinice lokalne samouprave koje ne ispunjavaju ciljeve – trenutno su kazne preniske i ispod troškova postizanja ciljeva dok bi povišenje novčanih kazni na više kaznenih razina tijekom nekoliko godina bilo puno učinkovitije
8) Osigurati da one jedinice lokalne samouprave koje su već postigle visoke stope recikliranja u 2015. godini ne budu kažnjene.
9) Osiguravanje definiranje preostalog otpada kao miješanog komunalnog otpada, umanjenog za sve materijale koji se razvrstavaju iz mješovitog otpada za recikliranje. Ovo je važno jer je cilj za lokalne jedinice povezan s iznosom od generiranog preostalog otpada.
Plati koliko baciš
10) Razvoj smjernica s tehničkim i organizacijskim detaljima s ubrzanjem ovakvih programa širom zemlje.
Komunikacija i podizanje svijesti
11) Razrada nacionalnih komunikacijskih materijala namijenjenih javnosti na lokalnoj razini, uz jasne i dosljedne poruke. Ti se materijali trebaju koristiti kao dio kampanja za podizanje svijesti, u lecima i na mjestima za građanske potrebe (zeleno točke).
Tehnička podrška lokalnim jedinicama
12) Razvoj sustava na nacionalnoj razini koji pruža tehničku podršku lokalnim jedinicama, posebno u sljedećim područjima: odabir usluga prikupljanja, nabava usluga, upravljanje uslugama, komunikacijske kampanje. Zajedno s aktivnim dijeljenjem dobrih ideja i praksi koje mogu poboljšati učinkovitost u terminima smanjenja troškova i poboljšanja performansi.
Korištenje sredstava EU
13) Pregled prioriteta potrošnje/raspodjele sredstava iz sredstava EU kako bi uskladili relevantne operativne program za fondove kohezijske politike s nacionalnim planom gospodarenja otpadom iz 2017. godine. Trenutačna raspodjela ostaje previše snažno usmjerena na infrastrukturu za obradu preostalog otpada koja će se pružati na regionalnoj razini centri za gospodarenje otpadom umjesto podrške za odvojeno skupljanje suhih recikliranih materijala i bio-otpada.
14) Prioritetnim financiranjem “cjelokupnog sustava” izbjeći financiranja ad-hoc projekata, osiguravajući strukturirani pristup koji poboljšava cijeli sustav umjesto samo neke komponente dobrog sustava.
15) Dodjeljivanje sredstava pod uvjetom da se lokalne jedinice obvezuju na provedbu visoke kvalitete usluge prikupljanja u skladu s minimalnim standardima usluga (točka 6.), tj da su sredstva orijentirana prema dobrim rezultatima, neuspješni se ne financiraju.
Regionalni pristup gospodarenju otpadom
16) Razmatranje regionalnog pristupa postizanju ciljeva. Specifičnosti (geografija, turizam …) sugeriraju da se pojedine regije mogu zahtijevati dosta različit operativan pristup.

 

Image may contain: text

Image may contain: text

 

No automatic alt text available.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s