Statut Grada Splita – Članci

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Grad Split je jedinica lokalne samouprave. Ovim Statutom utvrđuju se obilježja Grada, javna priznanja, oblici suradnje i povezivanja Grada s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u zemlji i inozemstvu, djelokrug Grada Splita, neposredno sudjelovanja građana u odlučivanju i pravo inicijative, provođenje referenduma o pitanjima iz djelokruga, tijela Grada, akti Grada, javnost rada, upravna tijela Grada, javne službe, mjesna samouprava, imovina Grada, ostvarivanje prava nacionalnih manjina, mjesna samouprava, imovina i financiranje Grada, te druga pitanja važna za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti Grada. Grad Split, sukladno zakonskim ovlastima, ima status velikoga grada.

Članak 2.

Naziv Grada je: Grad Split. Sjedište Grada je u Splitu, Obala kneza Branimira 17. Grad Split je pravna osoba.

Članak 3.

Grad Split obuhvaća područje naselja: Split, Kamen, Stobreč, Slatine, Donje Sitno, Gornje Sitno, Srinjine i Žrnovnica, te pripadajući akvatorij.

Članak 4.

Grad Split obuhvaća područje omeđeno rubnim granicama katastarskih općina: K.O. Split, K.O. Kamen, K.O. Stobreč, K.O. Slatine, K.O. Sitno, K.O. Srinjine, te rubnom granicom naselja Žrnovnica. Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom u zakonu.

II OBILJEŽJA GRADA SPLITA

Članak 5.

Grad ima grb, zastavu i svečanu pjesmu.

Članak 6.

Grb Grada pravokutnog je oblika. Osnova grba Grada je stilizirano sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, koje je ujedno obrambena zidina grada, te zvonik splitske katedrale prijašnje visine. U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb u obliku štita, a u desnom gornjem kutu je štit iste veličine i oblika u kojem je smješten lik sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini. Grb je uokviren gotičkim kvadratima.

Članak 7.

Gradsko vijeće svojom odlukom utvrđuje podrobni opis grba Grada, opis zastave Grada i njihovu uporabu i čuvanje, te svečanu pjesmu Grada, kao i način i uvjete izvođenja svečane pjesme.

Članak 8.

Grad ima pečat. Pečat ima oblik i sadržaj utvrđen posebnim propisima.

Članak 9.

Dan 7. svibnja, blagdan sv. Dujma, utvrđuje se kao Dan Grada Splita, koji se svečano obilježava. Nagrada Grada Splita i druga javna priznanja dodjeljuju se u povodu Dana Grada Splita.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 10.

Grad Split dodjeljuje javna priznanja za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada Splita, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređivanja okoliša, sporta, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene. Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada Splita osobe koje su se istakle naročitim zaslugama za Grad. Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja grada.

Članak 11.

Vrsta priznanja, uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupak njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuju se posebnom odlukom Gradskoga vijeća.

Članak 12.

Javna priznanja Grada Splita su: 1.Proglašenje počasnim građaninom Grada Splita, 2.Nagrada Grada Splita: – Nagrada Grada Splita za životno djelo – Osobna nagrada Grada Splita – Skupna nagrada Grada Splita 3.Grb Grada Splita, 4.Medalja Grada Splita, 5.Zahvalnica Grada Splita.

IV SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 13.

Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i suradnjom s njihovim organizacijama i udrugama skrbi o ostvarivanju i zaštiti njihovih interesa u domovini. Gradsko vijeće i druga tijela Grada u okviru svoga djelokruga brinu o problemima iseljenika i njihovih obitelji, o održavanju kulturnih i drugih veza s njima i njihovim organizacijama, o njegovanju hrvatske kulture, jezika i običaja, te o upoznavanju s dostignućima u materijalnoj i društvenoj izgradnji zemlje. Gradonačelnik ili Gradsko vijeće potiče i usklađuje rad organizacija i udruga koje se bave pitanjima iseljenika i radi na stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu.

Članak 14.

Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskoga, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Split uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu. Kada Grad Split ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavu suradnje i mogućnosti za njezin razvitak, može s pojedinim jedinicama lokalne samouprave sklopiti akt o suradnji i međusobnim odnosima. Suradnja Grada s jedinicama lokalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njegovog samoupravnog djelokruga, u skladu sa zakonom, međunarodnim ugovorima i ovim Statutom. Odluku o uspostavljanju međunarodne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji Grada s odgovarajućim jedinicama drugih država, te sadržaju i oblicima suradnje, donosi Gradsko vijeće, na prijedlog Gradonačelnika.

Članak 15.

Grad Split može odlukom Gradskog vijeća, sukladno zakonu, proglasiti prijateljskim gradom pojedini grad radi njegova udjela u ostvarivanju i razvoju međusobnih odnosa kojima se ostvaruje prijateljstvo među narodima i potiče razvoj Grada Splita i Republike Hrvatske.

DJELOKRUG GRADA

1. Samoupravni djelokrug Grada

Članak 16.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom.

Članak 17.

Grad Split, u svojstvu velikoga grada, u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,

– prostorno i urbanističko planiranje

– komunalno gospodarstvo,

– brigu o djeci,

– socijalnu skrb,

– primarnu zdravstvenu zaštitu,

– odgoj i obrazovanje,

– kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

– zaštitu potrošača,

– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

– protupožarnu i civilnu zaštitu,

– promet na svom području,

– održavanje javnih cesta,

– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,

– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Osobitu brigu Grad vodi o zaštiti i korištenju mora, uređenju i korištenju Park-šume Marjan i povijesne jezgre grada. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka odredit će se poslovi obavljanje kojih je Grad dužan organizirati te poslovi koje Grad može obavljati ako je osigurao uvjete za njihovo obavljanje. Odlukom Gradskog vijeća pojedini se poslovi iz stavka 1. ovog članka mogu prenijeti na Splitsko – dalmatinsku županiju, odnosno na jedinice mjesne samouprave.

Članak 18.

Obavljanje pojedinih poslova iz članka 17. ovoga Statuta Grad Split može organizirati zajednički s drugim općinama i gradovima. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga na način iz stavka 1. ovoga članka može se osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili služba, zajedničko trgovačko društvo ili se obavljanje pojedinih poslova može organizirati zajednički u skladu s posebnim zakonima. Sporazum o zajedničkom organiziranju poslova iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se na temelju odluke koju donosi Gradsko vijeće.

Članak 19.

Osim poslova iz članka 17. ovoga Statuta, Grad Split može na svom području obavljati i poslove iz samoupravnog djelokruga Splitsko – dalmatinske županije. Poslove iz stavka 1. ovoga članka Grad Split može obavljati u skladu sa svojim mogućnostima osiguravanja dovoljnih prihoda za njihovo obavljanje, na temelju odluke koju donosi Skupština Splitsko – dalmatinske županije uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2. Obavljanje poslova državne uprave

Članak 20.

Grad obavlja poslove državne uprave koji su određeni zakonom

VI NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU I PRAVO INICIJATIVE

Članak 21.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma (u daljnjem tekstu: referendum), mjesnog zbora građana i podnošenjem prijedloga sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 22.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu promjene Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom. Referendum, na temelju odredaba zakona i ovog Statuta, raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog jedne trećine njegovih članova, na prijedlog Gradonačelnika i na prijedlog većine mjesnih odbora odnosno gradskih kotareva na području Grada i na prijedlog 20 % birača upisanih u birački popis Grada Splita. Ako je raspisivanje referenduma, na temelju odredaba zakona i ovog Statuta, predložila jedna trećina članova Gradskoga vijeća, Gradonačelnik i većina vijeća mjesnih odbora odnosno gradskih kotareva na području Grada, Gradsko vijeće dužno se izjasniti o podnesenom prijedlogu, te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

Odluku o raspisivanju referenduma iz prethodnog stavka Gradsko vijeće donosi većinom glasova svih članova vijeća. Ako je raspisivanje referenduma, na temelju odredaba zakona i ovog Statuta, predložilo 20 % ukupnog broja birača upisano u birački spisak, Gradsko vijeće dostaviti će zaprimljeni prijedlog u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijedloga središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu na utvrđivanje ispravnosti podnesenog prijedloga. Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga. Odluku o ispravnosti podnesenog prijedloga središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) dostaviti će Gradskom vijeću koje će u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke raspisati referendum.

Gradsko vijeće može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga. Prijedlog koji na referendumu ne bude prihvaćen, može se ponovno iznijeti na referendumu nakon proteka vremena određenog zakonom.

Članak 23.

Gradsko vijeće može raspisati referendum za opoziv Gradonačelnika i njegovih zamjenika. Raspisivanje referenduma za opoziv gradonačelnika i njegovih zamjenika može predložiti 20% ukupnog broja birača upisanih u birački spisak. Na postupak za raspisivanje referenduma za opoziv gradonačelnika i njegovih zamjenika iz prethodnog stavka primjenjuju se odredbe članka 22. stavka 5.,6. i 7. ovoga Statuta. Odluka o opozivu gradonačelnika i njegovih zamjenika koji su izabrani zajedno s njim donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Na referendum iz stavka 1. ovoga članka shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje referendum i drugi oblici osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako na referendum bude donesena odluka o opozivu Gradonačelnika i njegovih zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma. Vlada RH će donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost Gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Referendum za opoziv gradonačelnika i njegovih zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za gradonačelnika i njegove zamjenike.

Članak 24.

Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma. Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

Članak 25.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.

Članak 26.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće, osim odluke koja je donesena na savjetodavnom referendumu.

Članak 27.

Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada, kao i drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom. Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća ili Gradonačelnik. Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga. Odlukom tijela iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

Članak 28.

Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća. Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana. Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 29.

Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegove nadležnosti. Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka ako prijedlog potpisom podržava najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada. Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima zahtjeva najkasnije kroz tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 30.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Splita, kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnijete predstavke i pritužbe, čelnik tijela Grada Splita, predsjednik Gradskog vijeća, Odbor za predstavke i pritužbe, odnosno pročelnik upravnih tijela Grada, dužni su građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada, te ukoliko za postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije.

Organiziranje javne rasprave

Članak 31.

Javna rasprava provodi se o: – prijedlogu prostornog plana, – prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornog plana, – drugim prijedlozima akata i pitanjima za koja je to utvrđeno zakonom ili za koja to odluči Vijeće.

Članak 32.

O prijedlogu prostornog plana, te o prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornog plana, javna rasprava se provodi na način i prema postupku utvrđenim posebnim zakonom.

Članak 33.

O drugim prijedlozima akata i pitanjima za koja je to utvrđeno zakonom ili za koja to odluči Vijeće, javna rasprava se provodi u roku koji ne može biti kraći od 10 niti duži od 30 dana. Za vrijeme javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom akta radi davanja primjedbi, prijedloga i mišljenja. Gradonačelnik je dužan razmotriti primjedbe, prijedloge i mišljenja iz javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga akta, o čemu podnosi izvješće Vijeću.

VII TIJELA GRADA SPLITA

Članak 34.

Tijela Grada Splita su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Splita podijeljene su između Gradskog vijeća kao predstavničkoga tijela i Gradonačelnika kao izvršnoga tijela. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koje je tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Splita, poslovi što se odnose na uređivanje odnosa zakonodavne naravi u nadležnosti su Gradskog vijeća, a poslovi izvršne naravi u nadležnosti su Gradonačelnika. Ako se po prirodi poslova ne može utvrditi nadležnost prema stavku 2. ovoga članka, nadležno je Gradsko vijeće.

1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 35.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana Grada Splita i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Splita te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

Članak 36.

Gradsko vijeće donosi:

– Statut Grada,

– Poslovnik o radu Gradskog vijeća,

– odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Splita

– programe javnih potreba, proračun i odluku o izvršenju proračuna,

– godišnje i polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna,

– odluku o privremenom financiranju,

– odluke o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,

– odluku o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina Grada i raspolaganju ostalom imovinom čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 (jedan milijun) kuna,

– odluku o promjeni granice Grada,

– odluku o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu s posebnim zakonima,

– odluku o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica, odnosno udjela Grada Splita u trgovačkim društvima kojih je Grad Splita osnivač,

– odluku o davanju suglasnosti za zaduženje i davanju jamstva za ispunjenje obveza pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada Splita i ustanovama čiji je osnivač Grad Split iznad iznosa od 1.000.000 (jednog milijuna) kuna,

– odluku o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom,

– odluku o raspisivanju referenduma u slučajevima određenim zakonom uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,

– odluku o pokroviteljstvu,

– odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja,

– osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,

– daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

– raspisuje lokalni referendum,

– bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,

– osniva radna tijela, bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskoga vijeća,

– imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,

– može od Gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga,

– donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

Članak 37.

Gradsko vijeće može, u slučaju izvanrednih okolnosti, prenijeti obavljanje pojedinih poslova na Gradonačelnika, osim donošenja:

– Statuta Grada,

– proračuna Grada,

– odluke o zaduživanju Grada sukladno njegovim ovlastima.

Članak 38.

Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika, koje bira iz reda svojih članova. Potpredsjednici Vijeća se, u pravilu, biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda vijećničke većine, a drugi iz reda vijećničke manjine, na njihov prijedlog. Predsjednik Vijeća predstavlja Gradsko vijeće, predsjedava sjednicama i ima ovlast i obveze utvrđene zakonom, ovim Statutom i Poslovnikom Gradskog vijeća. Potpredsjednik pomaže u radu predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju odsutnosti i obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik. Predsjednika i potpredsjednika, Gradsko vijeće bira i razrješava na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća.

Članak 39.

Gradsko vijeće Grada Splita ima 35 članova.

Članak 40.

Članovi Gradskog vijeća biraju se na način i po postupku utvrđenim zakonom.

Članak 41.

Član Gradskoga vijeća dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Vijećnik ima pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost vijećnika. Mandat članova Gradskoga vijeća traje četiri godine.

Članovi Vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 42.

Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran u slučajevima utvrđenim zakonom.

Članak 43.

Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona. Nakon prestanka obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Vijećnik može tražiti mirovanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput tijekom trajanja mandata.

Članak 44.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

– sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,

– raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,

– predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata, – postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,

– postavljati pitanja Gradonačelniku,

– sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,

– tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.

Članak 45.

Vijećnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Gradskoga vijeća. Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika. Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 46.

Članovi Gradskoga vijeća za svoj rad u Vijeću imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom Vijeća.

1.1.Radna tijela Gradskog vijeća

Članak 47. Gradsko vijeće osniva stalna i povremena radna tijela u svrhu pripreme odluka i drugih akata iz njegova djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela, utvrđuju se Poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno posebnom odlukom o osnutku određenog radnog tijela. Predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova radnih tijela, bira Vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine vijećnika iz reda svojih članova, a ostali članovi mogu se birati iz reda stručnih i znanstvenih osoba. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Odbora za izbor i imenovanja, Odbora za statut i poslovnik i Mandatne komisije, biraju se iz reda članova Vijeća.

Članak 48.

Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova. Odbor za izbor i imenovanja raspravlja i predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, izbor članova radnih tijela Vijeća i članove drugih tijela koje, na temelju zakona i drugih propisa, bira Gradsko vijeće, te predlaže visinu plaće i naknade za rad izabranih osoba, kada to nije regulirano zakonom ili drugim propisom.

Članak 49.

Odbor za statut, poslovnik i propise ima predsjednika, zamjenika predsjednika i pet članova. Odbor za statut, poslovnik i propise raspravlja i predlaže statut Grada, poslovnik Gradskoga vijeća, te raspravlja i predlaže donošenje odluka i drugih općih akata iz nadležnosti Gradskoga vijeća kojima se razrađuju odredbe statutarne i poslovničke naravi, utvrđuje i objavljuje pročišćeni tekst odluka Vijeća kada ga za to Vijeće ovlasti, te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i Poslovnikom Gradskoga vijeća. Na zahtjev predsjednika Gradskoga vijeća, razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i zakon i drugim propisima, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Gradskome vijeću.

Članak 50.

Mandatna komisija ima predsjednika i četiri člana. Mandatna komisija raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna prava i dužnosti članova Vijeća

2.GRADONAČELNIK

Članak 51.

Izvršno tijelo Grada je Gradonačelnik.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika u slučajevima propisanim zakonom. Gradonačelnik zastupa Grad Split. Mandat Gradonačelnika traje četiri godine.

Članak 52.

U obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Gradonačelnik:

– donosi opće i pojedinačne akte iz svoje nadležnosti sukladno zakonu, Statutu i drugim propisima,

– utvrđuje prijedloge općih i drugih akata koje donosi Gradsko vijeće i predlaže Vijeću njihovo donošenje,

– daje mišljenje o prijedlozima akata koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

– izvršava ili osigurava izvršenje općih i drugih akata Gradskog vijeća,

– odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, te raspolaganju ostalom imovinom u vlasništvu Grada Splita čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 1.000,000,00 (jedan milijun) kuna sukladno zakonu,

– upravlja s prihodima i rashodima Grada,

– upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,

– utvrđuje prijedloge odluka o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica i udjela Grada u trgovačkim društvima kojih je Grad osnivač

– donosi pravilnik o unutarnjem ustroju za upravna tijela Grada,

– imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,

– imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,

– predlaže imenovanja i razrješenja sukladno Zakonu i aktima Gradskoga vijeća te imenuje i razrješuje predstavnike Grada Splita u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba osnovanih za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Split, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

– utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada,

– predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

– ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis i tome sukladno, u zakonu propisanom postupku tražiti uklanjanje uočenih nedostataka,

– odgovoran je za zakonitost rada i usmjerava rad upravnih tijela u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga, te nadzire njihov rad,

– odgovoran je za uspostavu, razvoj i provedbu sustava unutarnjih financijskih kontrola (financijsko upravljanje i kontrole te unutarnja revizija) u Gradu Splitu,

– podnosi Gradskom vijeću odgovarajuća izvješća,

– obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

– zaključuje ugovore i druge pravne poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima,

– odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada Splita,

– potpisuje akte upravnih tijela ako za potpisivanje nisu ovlašteni pročelnici ili drugi zaposlenici,

– prisustvuje sjednicama Gradskog vijeća,

– odlučuje o pokroviteljstvima sukladno svojim ovlaštenjima,

– obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća.

Članak 53.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu Gradskome vijeću sukladno odredbama zakona i Statuta.

Članak 54.

Gradonačelnika Grada Splita i njegove zamjenike biraju građani Grada Splita neposrednim izborom prema odredbama posebnog zakona. Gradonačelnik je dužan svoju dužnost obnašati časno i pošteno u interesu građana i Grada, nadilazeći osobne i neprimjerene interese. Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Gradonačelnik i njegovi zamjenici svoju dužnost mogu obavljati profesionalno ili volonterski u skladu sa zakonom.

Članak 55.

Gradonačelnik ima dva zamjenika. Gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti, zamjenjuje zamjenik kojeg on odredi. Gradonačelnik, u skladu sa Statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa Gradonačelnika. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost Gradonačelnika za njihovo obavljanje. Zamjenici Gradonačelnika svoju dužnost mogu obavljati profesionalno prema vlastitoj odluci.

Članak 56.

Gradonačelniku i zamjenicima Gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:

– danom dostave pisane ostavke,

– danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

– danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,

– danom prestanka prebivališta s područja Grada Splita,

– danom prestanka hrvatskog državljanstva,

-smrću.

Gradonačelniku i njegovim zamjenicima mandat prestaje opozivom putem referenduma sukladno članku 23. ovoga Statuta. Pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata Gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog Gradonačelnika.

Članak 57.

Na prestanak mandata gradonačelnika i njegovih zamjenika primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

VIII. AKTI GRADA

Članak 58.

Gradsko vijeće, na temelju prava i ovlasti utvrđenih zakonom i ovim Statutom, donosi statut, odluke, gradski proračun, rješenja, zaključke, preporuke i druge akte za koje je zakonom ili drugim propisom ovlašteno. Način i postupak donošenja akata iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se Poslovnikom Vijeća, sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 59.

Svi akti koje donosi Gradsko vijeće obvezno se objavljuju u „Službenom glasniku Grada Splita“. Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu osmog dana nakon objave, ako samim aktom, sukladno zakonu, nije drukčije određeno.

Članak 60.

Opće i druge akte Gradskog vijeća neposredno izvršavaju i nadziru njihovo provođenje upravna tijela Grada. Upravna tijela dužna su pravodobno poduzimati potrebne mjere kako bi se opći akti iz stavka 1. ovog članka uredno izvršavali, a za slučaj nepredviđenih teškoća u njihovu izvršavanju, njihovi čelnici dužni su bez odgađanja i s prijedlogom potrebnih mjera u pisanom obliku upoznati Gradonačelnika.

Članak 61.

Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi pravilnike, naredbe i upute te rješenja i zaključke kada odlučuje o općim stvarima. Kada u skladu sa zakonom odlučuje o pojedinačnim stvarima donosi rješenja i zaključke. Svi akti koje donosi Gradonačelnik obvezno se objavljuju u „Službenom glasniku Grada Splita“.

IX JAVNOST RADA

Članak 62.

Rad Gradskoga vijeća, gradonačelnika, i upravnih tijela Grada je javan. Sjednica ili pojedini dio sjednice Gradskoga vijeća može se, sukladno Poslovniku Gradskoga vijeća, održati bez nazočnosti javnosti, o čemu odlučuje Vijeće većinom glasova svih vijećnika.

Članak 63.

Javnost rada Gradskoga vijeća osigurava se: – javnim održavanjem sjednica Gradskoga vijeća, – izviješćima i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, – objavljivanjem općih i drugih akata u „Službenome glasniku Grada Splita“ i na web stranicama Grada Javnost rada Gradonačelnika osigurava se: – održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije ili davanjem priopćenja za javnost, – izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, – objavljivanjem općih i drugih akata u „Službenome glasniku Grada Splita“ i na web stranicama Grada Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

Članak 64.

Radi stjecanja neposrednog uvida u potrebe Grada i građana, kao i radi informiranja građana o aktivnostima Gradske uprave u rješavanju problema Grada i građana, Gradonačelnik osigurava ostvarivanje kontakata sa građanima osobno ili putem ovlaštenih djelatnika kontakte s građanima.

X. UPRAVNA TIJELA GRADA

Članak 65.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad, ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela iz stavka 1. ovog članka uređuje se odlukom Gradskog vijeća, sukladno ovom Statutu i zakonu, te posebnim propisima kojima se određeni poslovi prenose na Grad. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje, na temelju javnog natječaja, imenuje Gradonačelnik. Unutarnji ustroj upravnih tijela iz stavka 1. ovog članka, uređuje svojim aktom Gradonačelnik na prijedlog pročelnika.

Članak 66.

Pročelnici su za svoj rad odgovorni Gradonačelniku. Imenovanje, razrješenje, odgovornost, kao i druga pitanja u vezi s radom pročelnika, provode se na način i po postupku utvrđenom zakonom.

Članak 67.

Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Članak 68.

Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su Gradonačelniku.

Članak 69.

Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se u proračunu Grada Splita, državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

XI. JAVNE SLUŽBE

Članak 70.

Grad Split u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i dugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 71.

Grad Split osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 70. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona. U trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Gradonačelnik je skupština. U trgovačkim društvima u suvlasništvu Grada, Gradonačelnik je član skupštine društva. Obavljanje određenih djelatnosti Grad Split može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji i ugovora temeljem zakona. Pojedine javne službe Grad može organizirati osnivanjem tih službi zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave, radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.

Članak 72.

Odlukom Gradskog vijeća propisuju se posebni uvjeti organiziranja rada javnih službi ovisno o tehnologiji i drugim posebnostima obavljanja pojedine javne službe, te obavljanje nadzora nad radom javnih službi.

Članak 73.

Subjekti koji obavljaju povjerenu javnu službu dužni su trajno i nesmetano pružati usluge u toj djelatnosti, te održavati povjerene objekte i uređaje u stanju svrhovite iskoristivosti. U slučaju prekida obavljanja djelatnosti zbog postupanja protivno odredbi stavka 1. ovog članka, subjekti koji obavljaju javnu službu dužni su nadoknaditi nastalu štetu pod uvjetima i na način određen posebnim zakonom.

Članak 74.

Grad, sukladno zakonu, propisuje i provodi mjere kontrole cijena komunalnih usluga. Ako Grad, provodeći vlastitu socijalnu politiku, utvrdi subvencioniranje pojedinih usluga javnih službi, dužan je razliku do punog iznosa cijene osigurati iz proračuna Grada.

Članak 75.

Javnost rada javnih gradskih službi osigurava se: – javnim objavljivanjem godišnjih programa radova i pružanja usluga, – javnim objavljivanjem rezultata financijskog poslovanja, – redovitim izvještavanjem izabranih tijela upravljanja o radu i pružanju usluga javne službe.

Članak 76.

U izradi godišnjih programa rada i pružanja usluga sudjeluju i građani davanjem prijedloga, putem mjesnih odbora i gradskih kotareva i vijećnika u Gradskome vijeću, kao i sudjelovanjem u javnoj raspravi o prijedlozima godišnjih programa rada javnih gradskih službi. Na rad javnih gradskih službi građani mogu davati primjedbe neposredno tim službama, Gradonačelniku ili odgovarajućem upravnom tijelu koje nadzire njihov rad.

Članak 77.

Službenici i namještenici u javnim gradskim službama, u neposrednom doticaju s građanima kao korisnicima usluga, moraju očitovati profesionalan i uljudan odnos te pružati potrebnu stručnu pomoć neukim i nemoćnim strankama. Na rad i odnos službenika i namještenika u obavljanju javne službe, građani mogu podnositi prigovore tijelima upravljanja javne službe te Gradonačelniku.

Članak 78.

Radi zaštite i očuvanja izgrađenih komunalnih objekata i uređaja odnosno javnih dobara i opreme na javnim površinama Grada kao osnove za trajno obavljanje javnih službi posebnom se odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovu provedbu.

XI. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 79.

Kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, Statutom Grada osnivaju se mjesni odbori i gradski kotarevi kao zakonom utvrđeni oblici mjesne samouprave. Mjesni odbor može se osnovati za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove tvori zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Na području Grada mjesni odbori su: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica. Gradski kotarevi su osnovani za područje koje predstavlja cjelovitu urbanu, odnosno gradsku gospodarsku cjelinu, povezanu zajedničkim interesima građana, i to: Bačvice, Blatine-Škrape, Bol, Brda, Grad, Gripe, Kman, Kocunar, Lokve, Lovret, Lučac-Manuš, Mejaši, Meje, Mertojak, Neslanovac, Plokite, Pujanke, Ravne njive, Sirobuja, Split 3, Sućidar, Šine, Špinut, Trstenik, Varoš, Visoka i Žnjan. Gradsko vijeće posebnom odlukom utvrđuje područja mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Splita.

Članak 80.

Mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) pravne su osobe.

Članak 81.

Inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave može dati 10% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje jedinice mjesne samouprave, Gradsko vijeće te Gradonačelnik. U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku Gradonačelniku. Gradonačelnik u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom. Ako Gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora. Pravovaljani prijedlog Gradonačelnik upućuje Gradskome vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 82.

U prijedlogu za osnivanje jedinice mjesne samouprave navode se podaci o predlagatelju, području i granicama jedinice mjesne samouprave, sjedište, osnove pravila jedinice mjesne samouprave te zadaci i izvori financiranja jedinice mjesne samouprave.

Članak 83.

Odluku o osnivanju jedinice mjesne samouprave, Gradsko vijeće donosi natpolovičnom većinom svih vijećnika.

Prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave koji Vijeće ne prihvati, ne može se ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci.

Članak 84.

Gradsko vijeće raspisuje i provodi izbore za članove jedinica mjesne samouprave u skladu sa zakonom, statutom i posebnom odlukom Gradskoga vijeća. Mandat tijela nove jedinice mjesne samouprave traje do raspisivanja redovitih izbora za tijela mjesne samouprave na području Grada. Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva, rješava nadležno izborno povjerenstvo utvrđeno općim aktom Gradskoga vijeća. Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave.

Članak 85.

Tijela jedinice mjesne samouprave su vijeće jedinice mjesne samouprave i predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave.

Članak 86.

Vijeće jedinice mjesne samouprave biraju građani s područja jedinice mjesne samouprave koji imaju biračko pravo. Za člana vijeća jedinice mjesne samouprave može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području jedinice mjesne samouprave čije se vijeće bira. Članovi vijeća biraju se neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornom sustavu, a postupak izbora članova vijeća regulirati će se općim aktom Gradskoga vijeća sukladno zakonu kojim se uređuju lokalni izbori. Broj članova vijeća jedinice mjesne samouprave utvrđuje se pravilima jedinice mjesne samouprave, tako da njihov broj ne bude manji od pet ni veći od sedam članova. Mandat članova vijeća jedinice mjesne samouprave traje četiri godine. Prvu, konstituirajuću sjednicu vijeća jedinice mjesne samouprave saziva Gradonačelnik.

Članak 87.

Vijeće jedinice mjesne samouprave iz svog sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine. Predsjednik vijeća predstavlja jedinicu mjesne samouprave i za svoj rad odgovara vijeću jedinice mjesne samouprave, odnosno Gradonačelniku za povjerene poslove iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 88.

Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi program rada, pravila jedinice mjesne samouprave, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun i druge akte utemeljene na zakonu, ovom Statutu i drugim aktima.

U svom djelokrugu poslova, vijeće jedinice mjesne samouprave obavlja poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom te drugim aktima. Gradsko vijeće svojom odlukom može u određenom opsegu povjeriti jedinicama mjesne samouprave obavljanje i drugih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 89.

Programom rada utvrđuju se zadaci jedinice mjesne samouprave, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja jedinice mjesne samouprave, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području jedinice, zatim vođenje brige o poboljšavanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti brige o djeci, obrazovanja i odgoja te zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehničke i tjelesne kulture sporta, zaštite okoliša, njegovanja i obilježavanja mjesnih blagdana, i drugih lokalnih potreba na svom području Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova jedinica mjesne samouprave, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća jedinica mjesne samouprave, način odlučivanja, te druga pitanja od značenja za rad jedinica mjesne samouprave. Prihode jedinica mjesne samouprave čine prihodi od pomoći i dotacija pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

Članak 90.

Jedinice mjesne samouprave svojim prijedlozima sudjeluju u izradi godišnjeg programa komunalnog održavanja i programa komunalne izgradnje za svoja područja, a koje donosi Gradsko vijeće. Provedba programom utvrđenih zadataka jedinica mjesne samouprave ostvaruje se na temelju sredstava osiguranih u proračunu Grada, kao i iz mogućih samostalnih izvora jedinica.

Članak 91.

Vijeće jedinice mjesne samouprave, radi rasprave o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značenja, može sazivati mjesne zborove građana. Zbor građana jedinice mjesne samouprave saziva se za dio područja jedinice mjesne samouprave koji čini određenu cjelinu. Zbor građana vodi predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave ili član vijeća kojeg odredi vijeće.

Članak 92.

Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

Članak 93.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora mogu dati tijela mjesnog odbora.

O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Gradsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje građana mjesnog odbora za koje se traži promjena područja.

Članak 94.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik. Gradonačelnik može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove. Akte koje donosi vijeće jedinice mjesne samouprave, predsjednik vijeća je dužan u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti Gradonačelniku. Gradonačelnik je dužan obustavit od izvršenja akt iz prethodnog stavka ako utvrdi da je protivan zakonu ili Statutu grada, odnosno drugim propisima.

XII. IMOVINA GRADA

Članak 95.

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu čine njegovu imovinu.

Članak 96.

Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta i zakona pažnjom dobrog domaćina. Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada. Gradonačelnik daje suglasnost na raspored dobiti poduzeća odnosno društava i drugih pravnih osoba kojih je vlasnik Grad Split. Dio dobiti iz prethodnog stavka ovog članka, a sukladno pojedinačnom aktu Gradonačelnika, čini sastavni dio gradskog proračuna. Prihodi javnih ustanova u vlasništvu Grada čine sastavni dio gradskog proračuna. Iz gradskog proračuna pokrivaju se i gubici u trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojih je vlasnik Grad Split. Pojedinačne akte, u slučaju potrebe pokrića gubitaka, donosi Gradonačelnik.

Članak 97.

Grad ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada su:

– gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća,

– prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,

– prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,

– prihodi od koncesija,

– novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Split u skladu sa zakonom, – udio u zajedničkim porezima sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,

– sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,

– drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 98.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada iskazuju se u proračunu Grada. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 99.

Proračun Grada i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 100.

Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom. Ukoliko se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 101.

Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda. Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 102.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće. Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire nadležno državno tijelo za financije.

XIII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA

Članak 103.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu Splitu sudjeluju u javnom životu Grada i lokalnim poslovima preko vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina (u daljnjem tekstu: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina).

Članak 104.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo:

– predlagati tijelima Grada mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina u Gradu, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značenja za nacionalnu manjinu,

– biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Gradskoga vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine;

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu ovlastiti koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ako je takva osnovana na području Grada Splita, da u njihovo ime poduzima pojedine mjere iz prethodnog stavka. Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1. uredit će se Poslovnikom Gradskoga vijeća Grada.

Članak 105.

Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina, odnosno predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

Članak 106.

Na području Grada, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine. Zastavu nacionalne manjine koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske ističe vijeće, odnosno predstavnik nacionalne manjine na poslovnim zgradama u kojima ima sjedište, i to:

– u svečanim i drugim prigodama važnim za nacionalnu manjinu,

– u dane žalosti u državi naroda s kojim pripadnici nacionalne manjine dijele ista etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja, kada se vije na pola koplja.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu isticati i zastavu Grada u svečanim i drugim prigodama važnim za Grad i nacionalne manjine.

Članak 107.

U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna, odnosno svečana pjesma nacionalne manjine, a koju utvrdi koordinacija za područje Republike Hrvatske. Prije izvođenja himne, odnosno svečane pjesme nacionalne manjine, obvezno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Članak 108.

Sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, uključujući i sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, osiguravaju se u gradskom proračunu. U gradskom se proračunu mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Sredstva koja vijeća i predstavnici nacionalnih manjina ostvare iz gradskog proračuna mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom, odnosno odlukom kojom se uređuje izvršenje proračuna.

Članak 109.

U „Službenome glasniku Grada Splita“ objavljuju se statuti vijeća nacionalnih manjina te financijski planovi i završni računi što ih donose vijeća i predstavnici nacionalnih manjina.

XIV. PROMJENA STATUTA

Članak 110.

Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskoga vijeća, Gradonačelnik i Odbor za statut, poslovnik i propise. Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća. Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje hoće li pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta. Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskoga vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 111.

Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj: 11/93, 6/95, 9/97, 13/99, 7/01, 9/01, 15/01, 5/06, ) i zakona, uskladit će se s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u zakonom propisanom roku.

XV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 112.

Ovaj Statut stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenome glasniku Grada Splita“. Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj: 11/93, 6/95, 9/97, 13/99, 7/01, 9/01, 15/01, 22/01- pročišćeni tekst, 5/06, 33A/08 – pročišćeni tekst i 26/06 – Vjerodostojno tumačenje).

Na temelju članka 49. stavka 2. Statuta Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj 17/09, 11/10, 18/13 i 39/13) i članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskoga vijeća Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj 39/13), Odbor za statut, poslovnik i propise na 3. sjednici održanoj 24. listopada 2013. godine utvrdio je pročišćeni tekst Poslovnika Gradskoga vijeća Grada Splita. Pročišćeni tekst Poslovnika Gradskoga vijeća Grada Splita obuhvaća Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj 17/09) te izmjene i dopune objavljene u („Službenom glasniku Grada Splita“, broj 18/13 i 39/13) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 011-01/09-01/7 URBROJ: 2181/01-02-01-13-8 Split, 24. listopada 2013. godine

 

Održavajte sabore, o stvarima općim se savitujte,
Po redu, zakonu, po pravdi, iskreno, pošteno
odlučujte.
Nikakva strast i mržnja nek dušu vam ne mori
I nepristrano osluhujte savite ča narod vam ih zbori.

Marko Marulić

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s